Alkohol nastaje kada fermentiraju voće, povrće ili žitarice - odnosno kada kvasac ili bakterije uzrokuju da šećeri u izvornom prehrambenom proizvodu fermentiraju i hemijski se promijene u alkohol. Hemijski naziv alkohola u alkoholnim pićima je etanol. Etanol je bezbojna tečnost lakša od vode - jedan mililitar teži oko 0,8 grama. Količina alkohola prisutna u različitim fermentiranim proizvodima jako varira. Procenat alkohola uuobičajenoj količini piva je oko 5%; za vino i žestoka pića ti procenti su približno 12%, odnosno 35%. Alkoholna pića sadrže i energiju (kalorije) iz alkohola (30 kilodžula po gramu). Hranjiva vrijednost većine alkoholnih pića je vrlo niska, jer sadrže malo proteina, masti ili drugih hranjivih sastojaka. Međutim, neki napici, poput piva, sadrže šećere i ugljikohidrate, kao i neke B-vitamine, mikroelemente i minerale.

Kao globalna kompanija za proizvodnju piva, vjerujemo da, ako želite piti pivo, uvijek treba piti umjereno i u pravo vrijeme, na pravom mjestu i iz pravih razloga. Postoje i situacije kada ne biste trebali piti alkohol, iako zakoni ili smjernice koje izdaju vlasti mogu dopustiti ograničenu konzumaciju. Mnoge vlade i organi u oblasti zdravstva daju dnevne ili sedmične smjernice o broju alkoholnih jedinica koje se mogu konzumirati. Na nekim od naših tržišta ove smjernice nalaze se na etiketama proizvoda. Postoje jasni rizici po zdravlje i ponašanje povezani sa prekomjernim konzumiranjem alkohola bilo tokom duže vremena ili pojedinačno. Kulturni stavovi, vjerska uvjerenja i zakoni mogu uticati na ponašanje onog ko pije, ali u konačnici ljudi sami odlučuju hoće li piti ili ne i kako i koliko će piti. Ukoliko neprimjereno konzumiraju alkohol, ljudi postaju potencijalna opasnost za sebe i druge.

Postoje određene situacije kada je bolje uopće ne piti, iako zakoni ili smjernice vlasti dopuštaju ograničenu konzumaciju. To su slučajevi kada: • Vozite vozilo ili namjeravate voziti vozilo • Nalazite se na poslu, posebno kada rad podrazumijeva upotrebu složenih ili opasnih materijala ili mašina ili ozbiljnu koncentraciju • Trudni ste ili pokušavate zatrudniti • Mlađi ste od zakonski dozvoljenog starosnog doba za konzumiranje ili kupovinu alkohola • Ne možete kontrolirati količinu koju pijete • Iz medicinskih razloga. Kao globalna kompanija za proizvodnju piva, vjerujemo da, ako želite piti pivo, uvijek treba piti umjereno i u pravo vrijeme, na pravom mjestu i iz pravih razloga. Ukoliko neprimjereno konzumiraju alkohol, ljudi postaju potencijalna opasnost za sebe i druge.

Alkohol na svakoga utiče različito, pa čak i jedno ili dva pića mogu uticati na vas. Alkohol ubrzava puls i disanje. Dehidrira vaše tijelo, pojačavajući potrebu za mokrenjem. Alkohol smanjuje vašu sposobnost da se koncentrišete, koordinirate pokrete ili čak pravilno vidite. Čak i nakon što popijete najmanju količinu alkohola, veća je vjerojatnost da ćete pogriješiti u prosuđivanju. Vaša sposobnost da sigurno vozite automobil ili bilo koje drugo vozilo može biti umanjena i kada je nivo alkohola u krvi znatno ispod zakonske granice. Sigurna vožnja zahtijeva dobar vid, zdravo rasuđivanje i brzo vrijeme reakcije. Alkohol oštećuje sve troje nabrojano. Ako pijete kad vozite, rizikujete da ubijete ili povrijedite sebe i druge. Najsigurniji pristup za one koji namjeravaju voziti je da ne piju. Uporno opijanje može uzrokovati brojne socijalne, psihološke i medicinske probleme, uključujući i ovisnost o alkoholu.

Koncentraciju alkohola u krvi (blood alcohol concentration — BAC) određuje brzina kojom se alkohol apsorbira iz utrobe u krv i brzina kojom jetra razgrađuje alkohol. Na koncentraciju alkohola u krvi utiču i razni drugi faktori. Na primjer, kombiniranjem konzumacije alkohola s obrokom smanjuju se razine koncentracije alkohola u krvi. Razina alkohola u krvi ovisi o tome koliko ste pića konzumirali; brzini kojom pijete, težini i spolu - a ne koliko često konzumirate alkohol. Ista konzumacija alkohola dovodi do nižih nivoa alkohola u krvi kod muškaraca nego kod žena. Muškarci su u prosjeku teži i imaju relativno viši postotak vode u tijelu. Metabolizam kod žena sporije razgrađuje alkohol od muškog, što znači da se alkohol duže zadržava u tijelu žene. Iako se brzina razgradnje može znatno razlikovati među pojedincima, jetra u prosjeku može razgraditi oko osam grama alkohola na sat.

Jednostavan odgovor je da. Ista konzumacija alkohola dovodi do nižih nivoa alkohola u krvi kod muškaraca nego kod žena. Muškarci imaju veću prosječnu težinu i relativno veći procenat tjelesne tečnosti. Žene metaboliziraju alkohol sporije od muškaraca, što znači da on duže ostaje u njihovom sistemu. Posljedično, ista količina alkohola imat će veći fizički uticaj na ženu nego na muškarca, čak i kad se uzmu u obzir razlike u tjelesnoj težini.

Za trudnice ili žene koje žele zatrudniti sigurnije je ne piti alkohol. Kada trudnice piju, alkohol se ne prenosi samo u sve njihove organe i tkiva, već dopire i do placente i prolazi kroz membranu koja razdvaja krvni sistem majke i djeteta. Dakle, kada buduća majka pije, to čini i njena beba. Brojni poremećaji u ponašanju, razvoju i fizičkom stanju povezani su s upotrebom alkohola tokom trudnoće. Najočitiji od njih je fetalni alkoholni sindrom, povezan sa hroničnom upotrebom alkohola od strane trudnica. Nema dovoljno čvrstih dokaza da se utvrdi koji je nivo alkohola siguran tokom trudnoće. Najsigurniji pristup je ne piti alkohol.

Pun želudac usporava prolazak alkohola u debelo crijevo i može modificirati njegovu apsorpciju. Ako pijete nakon jela, učinci alkohola neće se tako brzo pojaviti a koncentracije alkohola u krvi neće rasti tako brzo kao kad pijete na prazan želudac.

Crna kafa, tuširanje hladnom vodom ili svjež zrak neće učiniti ništa za suzbijanje fizičkih učinaka alkohola. Možda će vam biti lakše, ali samo vrijeme može ukloniti alkohol iz vašeg krvotoka. Nema prečica.

Maloljetnicima nedostaje iskustvo s pićem i ne znaju vlastite granice. Obilno pijenje tokom puberteta može utjecati na razvoj mozga, jetre i hormonskog sistema. Različite zemlje na različite načine definiraju maloljetničko konzumiranje alkohola, uglavnom ovisno o zakonski dozvoljenoj starosnoj dobi za kupovinu alkohola. Osobe mlađe od zakonski dozvoljene starosne dobi za kupovinu odnosno konzumiranje alkohola ne bi smjele kupovati ili konzumirati alkohol.

Prekomjereno noćno opijaje gotovo uvijek preraste u neugodno jutro poslije. Razgradnja alkohola u tijelu pretvara ga u supstance koje imaju neugodan učinak. Alkohol nadražuje ljudsko tijelo na mnogo različitih načina, ali možda je najvažnije to što potiskuje aktivnost hormona koji inhibira lučenje mokraće. Kao rezultat toga morate češće posjećivati toalet ako pijete. Uslijed toga gubite tekućinu i dolazite u stanje dehidracije.stoga nije čudo što se osjećate loše kad se ujutro probudite: vjerojatno s glavoboljom, možda s mučninom i drhtavicom, a usta su vam zacijelo suha i jako ste žedni.

Akutni učinak na zdravlje: Acetat iz alkohola koji se uglavnom proizvodi u jetri uzrokuje depresiju u središnjem živčanom sistemu. Utiče na ponašanje osobe, poput nedostatka inhibicije, smanjene sposobnosti za rješavanje problema, promijenjenog emocionalnog funkcioniranja, depresije ili uznemirenosti. Utiče na memoriju i motoričke funkcije, poput usporenih reakcija. Povećana konzumacija dovodi do nesreća ili doprinijeti donošenju loših odluka, nasilju ili neželjenoj trudnoći. Teška akutna alkoholna intoksikacija od ekstremnog prekomjernog pijenja može rezultirati konvulzijama, komom ili smrću. Dugoročni uticaji na zdravlje: Općenito, kod odraslih postoji veza u obliku slova J između konzumacije alkohola i smrtnosti. To znači da potrošači niskih do umjerenih količina alkohola imaju niži rizik od smrti od ljudi koji uopće ne piju, kao i niži rizik od potrošača koji konzumiraju velike količine alkohola. Hronična zloupotreba alkohola može uzrokovati bolesti jetre koje variraju od blagih poremećaja poput steatoze do teških bolesti opasnih po život, poput ciroze. Kardiovaskularni sistem je jedan od glavnih organskih sistema na koji utiče konzumacija alkohola. Studije zasnovane na podacima iz stanovništva nedvosmisleno pokazuju da umjerena konzumacija alkoholnih pića ima zaštitni učinak. Ovaj efekat postoji i kod muškaraca i kod žena i nema nikakve veze s vrstom alkoholnog pića. Konzumacija većih količina alkohola dovodi do, na primjer, visokog krvnog pritiska i većeg rizika od kardiovaskularnih bolesti. Također se navodi i da umjerena konzumacija alkohola štiti od dijabetesa i demencije. Postoji veza između alkohola i određenih vrsta karcinoma. Na primjer, veći rizik od karcinoma dojke i raka jednjaka povezan je s pijenjem alkohola, a rizici se povećavaju povećanom konzumacijom.Akutni učinak na zdravlje: Acetat iz alkohola koji se uglavnom proizvodi u jetri uzrokuje depresiju u središnjem živčanom sistemu. Utiče na ponašanje osobe, poput nedostatka inhibicije, smanjene sposobnosti za rješavanje problema, promijenjenog emocionalnog funkcioniranja, depresije ili uznemirenosti. Utiče na memoriju i motoričke funkcije, poput usporenih reakcija. Povećana konzumacija dovodi do nesreća ili doprinijeti donošenju loših odluka, nasilju ili neželjenoj trudnoći. Teška akutna alkoholna intoksikacija od ekstremnog prekomjernog pijenja može rezultirati konvulzijama, komom ili smrću. Dugoročni uticaji na zdravlje: Općenito, kod odraslih postoji veza u obliku slova J između konzumacije alkohola i smrtnosti. To znači da potrošači niskih do umjerenih količina alkohola imaju niži rizik od smrti od ljudi koji uopće ne piju, kao i niži rizik od potrošača koji konzumiraju velike količine alkohola. Hronična zloupotreba alkohola može uzrokovati bolesti jetre koje variraju od blagih poremećaja poput steatoze do teških bolesti opasnih po život, poput ciroze. Kardiovaskularni sistem je jedan od glavnih organskih sistema na koji utiče konzumacija alkohola. Studije zasnovane na podacima iz stanovništva nedvosmisleno pokazuju da umjerena konzumacija alkoholnih pića ima zaštitni učinak. Ovaj efekat postoji i kod muškaraca i kod žena i nema nikakve veze s vrstom alkoholnog pića. Konzumacija većih količina alkohola dovodi do, na primjer, visokog krvnog pritiska i većeg rizika od kardiovaskularnih bolesti. Također se navodi i da umjerena konzumacija alkohola štiti od dijabetesa i demencije. Postoji veza između alkohola i određenih vrsta karcinoma. Na primjer, veći rizik od karcinoma dojke i raka jednjaka povezan je s pijenjem alkohola, a rizici se povećavaju povećanom konzumacijom.

Ovisnost o alkoholu je sindrom koji karakterizira fizička i psihološka ovisnost o alkoholu. To znači kako ovisnici o alkoholu, kada prestanu piti pate od fizičkih i psihičkih simptoma koji prate apstinenciju od alkohola. Konzumacija alkohola ometa im uobičajeni svakodnevni život, na poslu i kod kuće. Oni koji imaju problema da konzumiranje alkohola drže pod kontrolom i da ostanu u granicama umjerenog konzumiranja treba da potraže savjet ljekara i uopće ne smiju piti.